UNIVERSIDADE ORIENTAL TIMOR LOROSA'E

(UNITAL)

TEKNOLOGI INFORMASI COMMONITY

DESIGNER MAHASIS UNITAL PARALELU B BAUCAU
animasi bergerak gif

Lalaok atu hadia komputer

Maneira Atu hadi’a Komputador At (Hang)



wainhira sei iha posibilidade, ita bele hanehan butaun CTRL+ALT+DEL atu loke janelaTask Manager no hili aplikasaun ne’ebe Not Responding no taka ho obriga hodi hanehan butaun End Task. Maibe wainhira komputador iha hela kondisaun ne’ebe at totalmente, maneira uniku ne’ebe ita bele halo mak Restart komputador ho obrigatoriamente(hard reset-hodi hanehan butaun  restart atau butaun power) no halo moris fila fali.

Maneira atu resolve komputador at ho Restart fila fali komputador ne’e bai-bian ho maneira ida ne’e mak dalan diak atu resolve komoutador at ne’ebe kauza husi aplikasaun ne’ebestuck, maibe wainhira durante komputador hamoris no sai at fali, entaun dalaruma iha kauza ka problema balun mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Komputador Hang Tamba CPU Manas (overheating)
 Parte balun iha komputador sai at, tamba sistema resfrigerador ba CPU ladun la’o ho diak. Sebagian komputer menjadi hang, karena sistem pendingin pada CPU tidak berjalan dengan baik. Atu resolve problema ida ne’e iha maneira balun ne’ebe ita bele halo:
  1. Loke heatsing no Vintuina prosessor ho kuidadu.
  2. Hamoos resfrigerador nia sor-sorin no Vintuina prosessor husi rai rahun, wainhira vintuina para ona entaun tenki kose mina uituan ba parte klaran, karik bele troka fali ho vituina ne’ebe foun.
  3. Hamoos thermal paste ne’ebe maran tiha ona ne’ebe belit metin ba prosesor no heatsink, troka no kose  ho thermal paste ne’ebe foun.
  4. Hatama fali  prosessor, heatsink no mos vintuina ba ninia fatin ho kuidadu.
  5. Kuidadu pozisaun heatsink (Metal resfrigerador) no vintuina prosessor, mantein katak kondisaun Heatsing monta ona ho diak, importante liu ba tipu Heatsing ba Prosessor socket LGA, kuidadu kondisaun kada frafusu ne’ebe monta.
CPU foer nakonu ho rai rahun kauza halo komputador at.

2. Komputador hang Tamba Power Supply Menus Energia

  Dalaruma mos komputador Hang tamba Power Supply mak at ona, mesmu la kauza at total, menus energia husi power supply bele mos kauza performansia komputador kleur no mos komputador sai hang no bisa menyebabkan kinerja komputer melambat bahkan komputer menjadi hang no ekipamentu USB balun la detekta ka la funsiona.

3. Komputador hang Tamba Problema iha Handisk 

Iha problema balun iha hardisk ne’ebe kauza komputador hang, mak hanesan tuir mai:
  • Kapasidade Hardisk nia espasu menus ka nakonu.
    Atu resolve ida ne’e ita loke uluk Disk CleanUp atu hamoos hardisk  file-file temporary ka arkivu at sira. Maneira atu uza Disk Cleanup :  klike start – run – Hakerek : cleanmgr
  • Data iha Hardisk terpragmentasi maka presiza halo defrag.
  • Hardisk Bad Sector.
4. Komputador hang Tamba  VGA Card at

Iha komputador balun  hang tamba hetan at iha parte kartaun  VGA nian tamba sente nia manas la normal, entaun tenki troka fali kartaun VGA.\
 
5. Komputador hang Tamba Problema Memoria.

Memoria (RAM) ne’ebe at ka kapasidade memoria ne’ebe menus sempre sai fator komputador sai hang. Hare fila fali memoria ne’ebe mak monta ho kapasidade memoria ne’ebe hatudu iha komputador , tamba dalaruma ita monta memoria balun maibe so hatudu deit balun.  

6. Komputador hang tambaKoneksaun LAN

Atu komputador ne’ebe konekta ba redi,dala barak sente todan wainhira asesu dadus husi komputador seluk, programa la’o kleur no ikus mai komputador bele sai hang. Atu hamate komputador hang tamba koneksaun redi (LAN), husik lai fiu redi nian ba komputador hafoin loke fali komputador hanesan bai-bain. Wainhira prosesu la’o norma ona hanesan bai-bainlepaskan dulu kabel jaringan pada komputer kemudian jalankan komputer seperti biasa. Apabila semua berjalan secara normal hodi ita bele komprova komputador han tamba koneksaun redi.

Iha maneira ne’ebe ita bele uza mak:
  • Komprova konektor RJ45 monta ho los, karik presija halo crimping fali.
  • Uza orden pin atu hare koneksaun redi.
    Ezemplu orden: ping -l 200 192.168.0.1
  • Halo reset ba hub (switch) LAN, nia maneira ho bele fokit fiu power Hub/Switch ne’e, hein to’o beli tama fila fali.
  • Maneira seluk ne’ebe it abele uza mak ho muda fiu redi nian husi port ida ba port seluk (bai-bain port balun iha hub laran ne’ebe sai at tamba problem balun).
  • troubleshooting mos ita halo mak ho troka kartaun redi (LAN Card) ho foun.
6.      Komputador hang tamba Virus iha Komputador

Aktivasaun husi virus ne’ebe mak han resource komputador sempre kauza komputador prosesu tarde dalaruma sai hang.  Maneira uniku atu hamoos komputador husi virus mak ho blooting komputador no hili safe mode, hafoin Scan  komputador ho antivirus scanner hanesan malwarebytes, norman malware scanner. Trend micro system cleaner  ka ho uza 
Antivirus Live CD Atu padraun hamoos virus totalmente bele lee iha ebook "Complete Malware Recovery Guide" ne’ebe ita bele download ho gratuita.

8. Komputador hang tamba driver ne’ebe la hanesan

Driver hardware ne’ebe la hanesan ho hardware ne’ebe monta ona ka driver ne’ebe la hanesan ho sistema operasaun ne’ebe uza bele kauza komputador hang ka 
komputer bluescreen. Atu hatene driver ne’ebe tenki install it abele uza Driver Easy ka uza DVD DriverPack Solution. 

9. Buka kauza komputador hang ho WhatIsHang

Alem tamba porblema hardware hanesan iha leten, komputador han sempre akontese tamba problema software. Atu determina buat ne’ebe kauza problema ka oinsa atu resolve problema komputador hang ne’e ita bele uza aplikasaun  WhatIsHang.

Aplikasaun ne’e koko atu detekta software ka prosesu ne’ebe uza dau-daun, no aplika informasaun balun ne’ebe bele ita hili no kompreende buat loos ne’ebe sai hun husi asaun ne’ebe mak la espera ne’e.
 
Informasaun barak balun ne’ebe hatudu iha relatoriu WhatIsHang ne’e, hanesan Call Stack, Data Stack, Register Processor, no Data memory konfigura atu uzuariu ho kunesimentu progmadu Windows. Maibe, WhatIsHang mos haklaru dadus  string no file no seluk tan ho problema ne’ebe mak ajuda uzuariu atu kompreende no rezolve kauza husi komputador hang.

Maneira Atu Halo Indice, Uja Office Word 2010

Maneira Atu Halo Indice, Uja Office Word 2010


Hai Belun sira, iha ne'e hau hakarak esplika ba belun sira oinca ita halo Indice (daftar isi) iha Microssft word 2010 nian. Dala barak ona hau hare, ema atu halo monografu (makalah) ruma iha monografu (daftar isi) sempre iha problema, sira uja fali titik-titik(........) mak hodi fo numero ba.. ne'e halo ita atur lalos no halo ita ulfatuk moras tan deit.. ho ida ne'e hau hakarak esplika oinsa halo Indice ou daftar isi iha word 2010 nian. 
Labele hanoin barak tan, mai ita ba diretamente ba esplikasaun nebe hau uja ona.. ho nian imajen orijinal kompletu..

1. loke belun nian pajina ida atu halo Indice ou daftar isi nian.. bele hare tuir ejemplu nebe hau halo tuir mai ne'e.. hare iha imajen ne'e..

2. klika iha pagina inicial nian sei sai hanesan imajen tuir mai ne'e..
            Iha imajen leten ne'e, klika iha menu ida hau tau numeru 2 ne'e, no nian sei hanesan imajen tuir mai ne'e..

3. Sai tiha hanesan imajen leten ne'e.. kontinua klika iha menu ida tabulação, nian sei sai hanesan imajen tuir mai ne'e...
Sai tiha hanesan imajen iha leten ne'e, iha posição da parada de tabulação ne'e depende ita tau, orsida ida titik-titik (.............) ba para fatin.. hanesan hau fo ejemplu iha leten ne'e, iha numeru 1 hau tau too 14 orsida, ida titik-titik (.........) ba para iha numeru 14 hanesan hau marka numeru 2 ba ne'e.. Iha alinhamento ne'e hili idaesquerda hau marka numeru 3 ne'e. Iha prenchimento ne'e.. hili ida numeru 2 ne'e.. nebe hau marka ho numeru 4.  Tuir mai klika tan iha.. definir hanesan hau marka numeru 5 ba ne'e, i ikus liu klika iha OK nebe hau marka numeru 6 ba ne'e...
4. Tuir mai, klika mouse iha Indice hanesan Naran nian oin ne'e.. no hanehan deit iha tekladu Tab no nian sei sai rasik to fatin nebe mak belun ohin determina ba, hanesan hau determina too numeru 14 ne'e..
5. Wainhira hanehan tiha iha tekladu TAB hanesan imajen iha leten ne'e.. belun bele hare rasik, nian sei sai hanesan imajen tuir mai nee.. no sai duni ona...
Bele hare belun nian resultadu... no hamnasa rasik ba....
Mak ne'e deit hau nian esplikasaun, belun sira bele aproveira no bele susecu..
Obrigado barakk...
 
Created by : Abilio Ximenes

OINSA KRIA BLOG FOUN

Rejista Blog Tuir Lalaok SEO Friendly
Espesial liu ba Maluk Sira Nebee Iha Komputador no Internet maibe seidauk hatene oinsa Kria Blog ka WEBSITE”. Iha Posting dahuluk ida ne’e koalia konaba Oinsa kria Blog foun tuir lalaok SEO friendly? atu klaru liu ita bo’ot sira le’e uluk posting daruak nian konaba “Oinsa Kria Blog Ne’ebe DiakTuir Lala'ok SEO Frienly.
Bai-bain share matenek iha internet, fundamentu ba kestaun 2; maka Promosaun ruma no ba Popularidade. Entaun tuir mai Maumali posting ona maneira ka lala’ok oinsa atu Kria Blok foun ida:

>> Difini Theme Blog nebee atu kria,
>> Koko/Research Key Word/Liafuan Xavi entre Theme Blog,
>> Hili Naran Blog no Diresaun Blog tuir Key Word neebe koko ona,
>> Hatama email Google nian,
>> Agora tama ba pagina Dashboard Blogspot (Aplikasaun Foun),
>> Iha parte karuk, iha butaun New Blog (Klik hodi hahuu),
>> Sei mosu Panel Input, maka priense Naran Blog, Diresaun Blog,
>> No hili mos Template Blog ne’ebe gosta,
>> Klik Kontinua ho nune’e Blok Kompletu ona. 
To’o iha ne’e tuir lolos blogger.com kompletu ona, ita so presiza deit halo konfigurasaun ituan para bele SEO Friendly, katak; ita atu konfigura para google fasil hodi detekta ita nia Key Word, karik ema ruma buka topiku ne’ebe relevante:
>> Sei nafatin iha Dashboard (Homepage husi ita bo’ot nia Bolger),
>> Klik rama oan iha leten los, klik setting,
>> Klik Basic Setting, Hatama Key Word iha Title (Ez; Betano Hau Nia Moris Fatin),
>> Description (Ez; Foho Betano, Riku-Soin, Tasi-Ibun Betano no seluk ne’ebe presija),
>> Klik Search Preference, iha selesaun Tag Meta, klik edit iha Description, no hatama description blog nian,
>> Blog Prontu ona, hein posting artikel deit. Estuda Nafatin hodi Hetan Sorti Diak.

Estuda ba husi emar sira bee aas husi o, goja o nia moris hamutuk ho sira iha o nia sorin, la-bele senti katak, sira be kiik husi o la-hatene

Lalaok atu reset bios

Normalmente password BIOS aleinde iha Laptop ka PC haloot iha CMOS, dadus BIOS hirak nee asegura ho Bataria BIOS ida nebee perega hela iha Motherboard iha tempu Laptop ka PC hamate. Ema balu mos sempre tau password iha BIOS para atu asegura diak liu PC ka Laptop. Maibe ida nee perigu mos see wainhira password refere haluha, maka sei difisil atu halo konfigurasaun ba BIOS hodi hahuu prosesu instalasaun foun Windows nian. Atu rekopera hikas PC ka Laptop nia Password BIOS nebee haluha la susar, maibe la fasil mos, see wainhira la dun ho atensaun didiak maka sei halo aat PC ka Laptop.

Oinsa Maneira Reset ka Hamoos Password BIOS liu husi instrusaun maka hanesan tuir mai:

1.    Hamate Komputador ka PC,
2.    Loke Casing Komputador nian,
3.    Buka Bataria BIOS ho modelu kabuar no hasai,
4.    Hein too minutu 5 hafoin monta hikas Bataria BIOS iha nia fatin,
5.    Taka hikas Casing ninian no loka Komputador hodi hare rezultadu.
NB: wainhira hasai Bataria refere husi motherboard maka informasaun hotu-hotu nebee rai iha CMOS sei lakon inklui Password BIOS ou dehan fila-fali Default setting.
Maneira nebee temi ona iha leten nee, serve liu atu pratika iha PC ka Komputador boot, ba Laptop nebee ninia casing loke susar tebes, bele uza software ho naran CMOS De-Animator, maibe ho nota-bene katak Laptop sei bele lao hela hanesan bai-bain ou Windows lao normal hela.

Instrusaun hodi uza software refere hanesan tuir mai:

1.    Download iha nee Boginjir ka,
2.    Diretamente iha nee De-CMOS2, Loke File download refere,
3.    Hili ba Bytes to Operate With no hili Clear CMOS iha Action to Perform,
4.    Klik iha Procces, restar Laptop maka password BIOS sei lakon mesak.
See wainhira PC ka Laptop labele tama ba Windows tamba password  BIOS taka hela, maka tenke uza fali software ida seluk hanaran PC CMOS Cleaner (klik iha software nia naran hodi download). Ho software ida nee bele reset ka hamoos BIOS iha Laptop nomos PC ba tipu Bios hotu-hotu hanesan; IBM, COMPAQ, SAMSUNG, TOSHIBA, SONY, THINKPAD, PHOENIX, DTK, AMI NO AWARD. Software ida nee mos nia karakter bootable, nee-duni wainhira download tiha tenke burning ba CD hafoin halo lao PC CMOS Cleaner liu husi CD refere.
Ita nia hanoin maka ita nia amigo diak see wainhira ita maka kontrola nia Maibe ita nia hanoin maka ita nia inimigu boot see wainhira nia maka kontrola ita

lalaok atu halo relatorio


Prefasio ( Kata Pengantar )

Ho kbiit boot no haforsu an tomak hodi halo makalah ida nee, oinsa ita bele bukahatene mudansa globalizasaun nebe mak akontese iha mundu. Ba maluk sira itanudar estudante mai ita hamutuk esforsu ita nia aan tomak buka hatene tambasaakontese mudansa globalizasaun nebee mak agora dadaun iha mundu. Munduida nee mundu nebee mak tuan ba bebeik , ho ita hanaran mundu katuas ona,tamba ita rekoinese katak agora klimatika sira mos iha mudansa nebe maklahanesan no ita hatene iha tempu bailoro maibe sei hetan udan nafatin haloestragus ema nia sasan, hetan sunami, banjir nebee mak fo impaktu boot ba emania vida mos no iha tempu bailoro nebe naruk mos sei fo hamlaha ba ema nobalada sira tamba laiha bee atu hemu .
Oinsa mak ita bele prevene ida nee? “
maibe tuir pesoalmente ba hau ida nee planu Maromak nian. Mai ita koko nobuka hatene tok sei fo rejultadu nebe mak diak ka-lae ba mudansa globalijasaunnebee mak akontese iha klimatika tempu bailoro nian.

Kapitulu I
1.1. Lia Makloke ‘Bekraund ( latar Belakang
1.2. Oinsa ita bot tomakonta atu prevene ba rai-maran laiha udan

( bagaimana anda menangani persoalan kekeringan di Timor leste)Tempu Bai-Loro halo rai-maran to nakfera hotu, akontese iha fatin nebe deit noseantro mundu mos akontese defikuldade atu hetan bee hanesan iha fatin nebemak ema no balada sira moris ba. Ita hare no rona informasaun sira nebe makakontese iha bai-loro fo impaktu boot ba agrikultura sira nebe mak halao sira niaaktividade iha sira nia moris tamba laiha bee para bele kuda aihan sira makhanesan Hare, Batar no seluk tan. Hosi akontesimentu bailoron naruk halo rai-maran henesan nee hatudu katak nasaun nee lakon bot ( kerugian) maibe presizamos antisipasasaun para bele hetan risku nebe mak akontese. Risiko nebe makita hasoru akontesimentu nee mak menus bee deit maibee nia mos hetaninfluensia ba aspeitu social no ekonomia. Press Release. Globalmente mudansa iklima sai ameasa bo’ot ba ema no buatmoris hotu iha planeta ne’e. Tinan tinan numeru disastre naturais aumenta babeibeik. Ne’e inklui rai manas aumenta a’as, jelu iha artika no artartika komesanaben halo tasi ben aumenta sa’e, anin komesa sai maka’as liu tan, udan bo’othalo rai monu no be’e sae, bai loron naruk no be’e matan barak mak komesa maran. T imor-Leste hanesan nasaun kiik, ne’ebe okupa deit ilha sorin husi raib Timor. Timor-Leste iha pozisaun vulnerable tebes ba mudansa iklima no disastre naturais. Sa tan dezenvolvimento rai ne’e la dun fo prioridade ba problema meiu ambiental. Ezemplu ida husi mudansa iklima mak tinan tinan udan ben tun la tuir nia tempu, ida ne’e fo impaktu ba buat barak. Produsaun agrikultura komesamenus no hetan estragus. Dizastre hirak ne’e laos tamba kastigu husi Maromak maibe husi ita ema nia hahalok rasik. Ai-laran tuan hirak ne’ebe mak uluk ajuda hamenus polusaun mundu, agora hetan istragu hanesantesi no sunu. Nasaun riku
sira harii industria bo’ot oioin, kria polusaun maka’as no halo rai sai manas liu tan.Tan ne’e, agrupamento Permakultura Scout Timor-Leste (PERMASCOUT-TL)organiza akampamentu ida hamutuk ho Joventude no estadu Timor-Leste buka solusaun ruma hasoru mudansa iklima ne’e. Hanesan informasaun nebe hato’o ona ba publiku iha dia 25 de arsu 2011 iha sede Permascout liu husi media nasional katak akapamento ne’e sei halao iha Distritu Aileu Sub.Distritu Remexio,2-7 Maio 2011 Objetivu husi programa ne’e mak atu Fanun povu, governu no  juventude Timor-Leste hodi preukupa no buka solusaun hodi adapta’an homudansa iklima, habelar konseitu dezenvolvimento sustentavel ne’ebe bazeia ba valoris natureza no cultural rejiaun ida-idak iha Timor-Leste no halo formasaun no prepara lideransa foun ne’ebe iha disiplina, konsensia no mentalidade diak hodidezenvolve rai ne’e iha futuru. Perparasaun husi Ekipa de Trabalho Atu fo suksesu ba akampamento ida ne’e, iha loron 18 de abril 2011 ekipa de trabalho nebe lidera husi Sr. Hermengildo Sarmento ho nia membrus sira hamutuk ho juventudeno lider lokal iha Remexio hahu perpara nesesidade nebe baziku hanesan tendaba sekretariado, tenda siguransa, marka alokasaun ba fatin partisipante no Observador husi rai liur, perpara fatin hari’is no hari gapura no sentruinformasaun sira seluk. Tuir planu katak ekipa ne’e sei remate sira nia servisu iha semana oin. Partisipante. Tuir planu partisipante nebe aku partisipa iha akampamento ne’e maka : representate eskutismu husi 13 distritu, Universitariu, Eskola Vokasional Teknika agrikultura, Organizasaun Joventude balun no Observador International. Estimasaun total partisipantes ba akampamentu ne’e, partisipantes 702, observador 50, komisaun organizadora 100 ho total hamutuk ema 852. To’o oras ne’e partisipante nebe hato’o ona sira nia informasaun atupartisipa iha eventu ne’e mak hanesan tuir mai :Total 590 pesoas. husi Distrito Dili,Liquisa,Viqueque,Aileu,Manufahi, Baucau, Manatuto, Ermera no Ainaro.
Doadores Ba programa akampamento ne’e rasik hetan supporta orsamento no material husi Doador sira mak hanesan : Caritas Australia, Oxfam Timor Leste,Gabineti Permeiro Ministro, Irish Aid, Trocaire, Gabineti Prezidente da Republica no Permatil Ami espara katak programa ne’e sei hetan suksesu husi ita nia kontribusaun, kolaborasaun, no espirito desemvolvimento hodi hamutuk buka solusaun hasoru mudansa iklima. “Husi ami hotu ALERTA”
 
1.3. Hosi lia–makloke ( bekraund) problema saida mak ita bele rejolbe no identifika tiha ona?
1. saida mak ita hatene afeita ba udan laiha no hamosu rai-maran?2. saida mak ita bele prevene atu labele raimaran?
1.4. Nia objectivo
  1. atu hatene kona ba oinsa atu prevene rai-maran2. hatene impaktu ba raimaran3. see deit mak iha responsabelidade ba rai-maran4. buka hatene sisitema prevene rai-maran
Kapitulu II
2.2. Konkluzaun
Hanesan to’os nain seluk iha nasaun nebe mak foin hari hanesa Timor Leste, sei-dauk bele uza tempo no oras atu ku’u no kuda ai-horis ba tempo naruk (futuro) parabele prevene ba rai-maran oinsa atu bele hetan bee. To’os nain nebe kiak persiza ai-horis, nebe maka bele hetan osan lalais. Kuda ai-horis no kuda ai-han ba animal,buat ida diak tebes atuhetan aumenta osan. Foto iha dezenhu ne’e hatudo iha dalan ibun ba Ainaro, iha neba sei hare bibi no ai-legum ho tahan buras tebes. Laiha dut matak iha tempu bai loro, Laiha ai horis hanesan duut ou dut maran.
To’os nain iha Timor Leste sei presiza aumenta ai-han ba animal, liu-liu iha tempobai-loro. Iha to’os barak mak uza atu husik animal, esemplo iha to’os natar hanesafoto nebe iha leten (foto ne’e foti hosi SubDistritu Maubise). To’os boot nebe uzatiha ona hodi husik animal, agora sei moris du’ut fuik nebe iha veneno, hanesa Chormalaena odorata , hanesa foto iha leten karuk ne’e (foto ne’e hosi Seical). Ai nebe moris iha foho hanesa Prosopis (ai-tarak) iha Ainaro animal sei han waihirasira bele too atu han. (James R. Lyons, 1994). solusaun ruma hasoru mudansa iklima ne’e. Hanesan informasaun nebe hato’o sira hariiindustria bo’ot oioin, kria polusaun maka’as no halo rai sai manas liu tan. Tan ne’e, agrupamento Permakultura Scout Timor-Leste (PERMASCOUT-TL) organiza akampamentuida hamutuk ho Joventude no estadu Timor-Leste buka ona ba publiku iha dia 25 de Marsu 2011 iha sede Permascout liu husi media nasional katak akapamento ne’e sei halao ihaDistritu Aileu Sub.Distritu Remexio, 2 -
7 Maio 2011 Objetivu husi programa ne’e mak atu Fanun povu, governu no juventude Timor-Leste hodi preukupa no buka solusaun hodi adapta’an ho mudansa iklima, habelar konseitu dezenvolvimento sustentavel ne’ebe
 bazeia ba valoris natureza no cultural rejiaun ida-idak iha Timor-Leste no halo formasaun no prepara lideransa foun ne’ebe iha disiplina, konsensia no mentalidade diak hodidezenvolve rai ne’e iha futuru. Perparasaun husi Ekipa de Trabalho Atu fo suksesu ba akampamento ida ne’e, iha loron 18 de abril 2011 ekipa de trabalho nebe lidera husi Sr. Hermengildo Sarmento ho nia membrus sira hamutuk ho juventude no lider lokal ihaRemexio hahu perpara nesesidade nebe baziku hanesan tenda ba sekretariado, tendasiguransa, marka alokasaun ba fatin partisipante no Observador husi rai liur, perpara fatin hari’is no hari gapura no sentru informasaun sira seluk. Tuir planu katak ekipa ne’e sei remate sira nia servisu iha semana oin. Partisipante. Tuir planu partisipante nebe hau partisipa iha akampamento ne’e maka : representate eskutismu husi 13 distritu, Universitariu, Eskola Vokasional Teknika agrikultura, Organizasaun Joventude balun no Observador International. Estimasaun total partisipantes ba akampamentu ne’e, partisipantes 702, observador 50, komisaun organizadora 100 ho total hamutuk ema 852.
To’o oras ne’e partisipante nebe hato’o ona sira nia informasaun atu partisipa iha eventune’e mak hanesan tuir mai :Total 590 pesoas. husi Distrito Dili,Liquisa,Viqueque,Aileu,Manufahi, Baucau, Manatuto, Ermera no Ainaro. Doadores Ba programa akampamento ne’e rasik hetan supporta orsamento no material husi Doadorsira mak hanesan : Caritas Australia, Oxfam Timor Leste, Gabineti Permeiro Ministro, IrishAid, Trocaire, Gabineti Prezidente da Republica no Permatil Ami espara katak programa ne’e sei hetan suksesu husi ita nia kontribusaun, kolaborasaun, no espiritodesemvolvimento hodi hamutuk buka solusaun hasoru mudansa iklima. “Husi ami hotuALERTA”
 

Kapitulu III
Rejolve Problema
Oinsa ita atu labele hasoru inundasaun iha bai-loro naruk para labele hetanbee maran no rai-maran:
1) Tenke prevene aihoris sira, labele taa ai arbiru tenke iha lisensa bagovernu bainhira ta ai sira
2) Labele sunu rai no duut arbiru bele fo impaktu no stragus baambiente.
3) Governo tenke halo kontrolo ba aihoris sira nebe mak iha floresta.
4) Ita tenke halao kontribui ba itra nia rai rasik atu bele kuda aihorissira nebe mak iha atu labele afeita ba iha rai maran
5) Husu ba komunidade, studante no governo sira mai ita hamutuk bele fo kontribui ba ita nia nasaun no rai doben ida nee atu belekuda ai-horis sira nebe mak iha rai mamuk sira nebe mak hetansunnu no laiha dunik ai nebe mak moris.Ita nudar konstrusaun sivil servisu ho Governo oinsa tenke iha planu paraprojetu, pabrika sira no populasaun sira tenke hetan bee ba sira nia aktividademak hanesan tama ba sira nia irigasaun para atu bele konsumi aihan sira, nouza ba han no hemu. Ho oinsa ita bele iha planu mos halo bendungan sira kadaiha distritu bainhira iha tempu bai-lor nebe mak naruk ita sei bele asesunafatin ba bee.Saida mak afeita ba iha udan laiha halo bailo-ro naruk? Tamba ita hotu hatenekatk agora nee hetan influensia globalizasaun ba iklima nebe makas tebestamba iha Nasaun riku sira harii industria bo’ot oioin, kria polusaun maka’as no halo rai sai manas liu tan.

Kapitlu IV
4.1. Lian mak Taka
4.2. Halo rezumusaun badak
Tuir hau nia analiza ba akontesementu iklima ida nee afeita tomak ba iha munduno mos ba ita nia nasaun doben Timor Leste mak hanesan akontese dadaun ihadistritu sira:
1.Iha distritu sira mudansa iklima iha juni-Setembru sirak nia laran udanlaiha hetan bailoron naruk
2. Iha tempu bailoro bainhira governo tun ba baze povu sira sempre husu nohalerik ba hamlaha, tamba laiha udan no halo rai maran povu sira labelehalao sira nia moris tuir agrikultura.
3. Udan laiha halo duut mran animal sira laiha hahan atu hodi han.
4. Atu prevene aihoris sira iha bailoro ita tenke rega bebeik.

4.2. Liamenon
Tuir rezumusaun badak iha leten hakerek nain koko fo sujestaun nebediak atu hodi dezenvolve ita nia nasaun Timor-Leste.Tuir lolos populasaun sira hotu tenke halo sosializasaun nebe mak atuakontese iha tempu bailoro halo rai-maran, entaun mai ita hamutukkontinua hadia ita nia rekursu natureza, hadomi ita nia rekursunatureza labele ta ai arbiru, mai ita hamutuk kuda ita aihoris iha fatinnebe mak favoresa.rai-maran mak hanesan menus atu hetan udan ben hanesan bai-baindalaruma kondisaun normal maibe hetan bai-loro nebe ass tebes, maksei des- araska atu asesu ba bee. Ho ida nee bele hasoru dezafiu oi-oinsei afeta ba iha ekonomia, sosial nomos envarimentu natureza nian.
Kapitlu IV
4.1. Lian mak Taka
4.2. Halo rezumusaun badak
Tuir hau nia analiza ba akontesementu iklima ida nee afeita tomak ba iha munduno mos ba ita nia nasaun doben Timor Leste mak hanesan akontese dadaun ihadistritu sira:
  1. Iha distritu sira mudansa iklima iha juni-Setembru sirak nia laran udanlaiha hetan bailoron naruk
  2. .Iha tempu bailoro bainhira governo tun ba baze povu sira sempre husu nohalerik ba hamlaha, tamba laiha udan no halo rai maran povu sira labelehalao sira nia moris tuir agrikultura.
  3. Udan laiha halo duut mran animal sira laiha hahan atu hodi han.
  4. Atu prevene aihoris sira iha bailoro ita tenke rega bebeik.
  5. Liamenon Tuir rezumusaun badak iha leten hakerek nain koko fo sujestaun nebediak atu hodi dezenvolve ita nia nasaun Timor-Leste.Tuir lolos populasaun sira hotu tenke halo sosializasaun nebe mak atuakontese iha tempu bailoro halo rai-maran, entaun mai ita hamutukkontinua hadia ita nia rekursu natureza, hadomi ita nia rekursunatureza labele ta ai arbiru, mai ita hamutuk kuda ita aihoris iha fatinnebe mak favoresa.rai-maran mak hanesan menus atu hetan udan ben hanesan bai-baindalaruma kondisaun normal maibe hetan bai-loro nebe ass tebes, maksei des- araska atu asesu ba bee. Ho ida nee bele hasoru dezafiu oi-oinsei afeta ba iha ekonomia, sosial nomos envarimentu natureza nian.

Popular Posts

 
Support : Creating Website | Johny Template | Mas Template
Copyright © 2011. TEKNOLOGI INFORMASI - All Rights Reserved
Template Modify by Creating Website
Proudly powered by Blogger